Appleov posljednji pomodarski uređaj, iPad, ima lošu karmu. Čini se da mu smrt žele baš svi proizvođači računala, najavljujući svoje pandane, takozvane 'ubojice iPada'. Iako vlastite tablete proizvođači krste drukčije, pa ih potom promiču različitim marketinškim dosjetkama, za njih se u zapadnjačkom tisku uvriježio senzacionalistički naziv 'ubojice'. U stvarnosti, svaki će od tih uređaja tek gricnuti dio tržišta iPadu, pa od ubijanja ili makar rasturanja (također vrlo popularno!) neće biti ništa, no pompozni naslov ostavljamo jer - iako si volimo utvarati drukčije - nismo drukčiji od drugih. Evo ih – ubojice!

Čime je iPad zaslužio takav tretman? Teško je reći, kao što je teško reći čemu uopće služi i kome treba iPad. Veliki govornik Steve Jobs će učiniti da se uređaj čini savršen i nezamjenjiv, nasušno potreban svakome, no tu je ekran, ali ne i tipkovnica (izuzev virtualne), podrška za mrežu (ali ne i mobitel), pa bi uređaj koji spaja najbolje iz svijeta mobitela i netbooka mogao biti i nezgrapna, jedva dostojna zamjena za oba uređaja. Ipak, s obzirom na to da dolazi s logotipom jabuke, odmah po objavi stekao je mnogo poklonika, do danas je prodan u tri-četiri milijuna primjeraka, pa se može govoriti o trendu koji će ostali proizvođači pokušati pratiti.

Oni već u startu kasne. Možda najozbiljniji konkurent, Samsungov Galaxy Tab tek je nedavno službeno predstavljen, dolazi s Android OS-om, Super TFT ekranom dijagonale sedam inča, podrškom za sve bežične veze uključujući i mobitele (njime se, dakle, može telefonirati; pitanje je samo kako će aparat tako raskošnih dimenzija izgledati prislonjen uz uho), moćnom baterijom i svega 380 grama težine. Spekulira se samo s cijenama i datumom isporuke: uređaj bi mogao stajati između 700 i 800 eura, a u prodaji će biti tek koncem godine.

Toshiba za isto razdoblje najavljuje Folio 100, tablet s nešto većim ekranom dijagonale 10,1 inč (što je bliže iPadu sa 9,7 inča), koji također radi na Androidu, a proizvođač ističe kakvoćne iznutrice, poput procesora Nvidia Tegra 2 i 16 GB raspoložive memorije, zahvaljujući kojima se uređaj pokreće za 30 sekundi. Kad se uređaj pojavi na tržištu, Toshiba će navodno izvjesiti cijenu od 400 eura, što je manje od Samsunga. Kako? Prvi izvještaji onih koji su Toshibin tablet gledali i pipkali izbliza govore o ekranu koji jest veći, ali je i slabije kvalitete.

Za prvo tromjesečje 2011. godine HP sprema vlastiti tablet (s ekranom od 8,9 inča) zasnovan na vlastitom webOS-u, odnosno softveru koji je dobavio kupovinom tvrtke Palm (radi na Linux kernelu) i nastavio razvijati za vlastite potrebe. Taj je OS ujedno i razlog što HP na tržište stiže kasnije od konkurenata: još je u siječnju ove godine najavljen HP Slate, uređaj slične, a možda i istovjetne vanjštine koji su trebali pokretati nadolazeći Windowsi Mobile 7, ali se HP putem predomislio, pa Windowse zamijenio vlastitim OS-om.

Vlastita rješenja spremaju Microsoft (Courier tablet), Asus, koji se ne može odlučiti između Eee Pada i EPada (najavljuje oba, isporučio - nijedan), MSI (Windpad), Dell (sićušni Streak), kao i većina ostalih, manje ili više poznatih proizvođača (Archos, Motorola, Google, Plastic, ICD itd.). Ne uspiju li svi oni zajedno ubiti iPad, Apple će svoj uređaj samoubiti na proljeće, kada se po procjenama analitičara očekuje nova, nadograđena verzija popularnog uređaja.

Dok se poneki proizvođači i dalje upinju uvjeriti kupce da je kupovina netbooka sigurna investicija, a tableti tek prolazni hir, istina je da isporuke novih modela malenih računala s dvojezgrenim procesorima Atom kasne jer menadžeri za razvoj i marketing spekuliraju – nije li mudrije pričekati, pa uložiti u tablete? Hir ili ne, tableti će u 2011. preplaviti tržište, ljudi koji ga imaju biti će kul, oni koji ga nemaju jalni, a kome zapravo trebaju i za što točno, manje je bitno. Ipak, u rijetke očigledne primjene tih uređaja spada lako prenošenje, što znači da bi se mogli nositi i na zahod – posljednji bastion posrnulih tiskanih medija – pa bi tako baš tableti mogli zadati konačni udarac slabokrvnim šuškavim izdanjima.

Među nabrojanim uređajima s kapacitivnim ekranima, web kamerama, akcelerometrima, GPS-ovima i čudima tehnologije ima modela na visini zadatka, ali i onih koji bi tamo papir mogli učiniti baš potpuno suvišnim.